Predsjednik Vlade Plenković na obilježavanju Svjetskog dana romskog jezika

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković sudjelovao je danas na obilježavanju Svjetskog dana romskog jezika.

Tom prigodom predsjednik Vlade istaknuo je da Republika Hrvatska jamči pripadnicima svih nacionalnih manjina prava prema Ustavu Republike Hrvatske, Ustavnom zakonu o pravima nacionalnih manjina te najvišim međunarodnim standardima. „Zato mi je posebno drago da Vlada ima podršku i sjajnu suradnju sa svih osam zastupnika nacionalnih manjina. Unaprjeđivanje postojeće razine zaštite prava nacionalnih manjina jedan je od prioriteta Programa Vlade, a Operativni programi za pojedine nacionalne manjine, uključujući romsku, izradit će se do kraja ove godine“, rekao je.
Shvaćajući posebnosti romske nacionalne manjine, Vlada Republike Hrvatske posebnu pažnju posvećuje kontinuiranom poduzimanju mjera kako bi pripadnici romske nacionalne manjine ostvarivali sva prava, uz promicanje razumijevanja, međusobnog uvažavanja i tolerancije. U izvorišnim osnovama Ustava od 22 autohtone nacionalne manjine izrijekom se navode i Romi. „Nacionalnim programom za Rome iz 2003. željelo se na sustavan način pomoći Romima u poboljšanju uvjeta življenja te se nastojalo osigurati njihovu ravnopravnost s ostalim građanima Republike Hrvatske. S tim ciljem je Hrvatska pristupila i međunarodnoj inicijativi „Desetljeće za uključivanja Roma 2005. – 2015., te je u okviru  Akcijskih  planova za Rome u navedenom desetogodišnjem razdoblju davala podršku mjerama koje su trebale pridonijeti uklanjanju diskriminacije romske nacionalne manjine i iskorjenjivanju siromaštva“, rekao je predsjednik Vlade.
Prilagođavajući nacionalne politike Okviru EU za nacionalne strategije integracije Roma, u otvorenom i uključujućem procesu donesena je Nacionalna strategija  za uključivanje Roma 2013. – 2020. Strategija obuhvaća, među ostalim, uključivanje u društveni život, rješavanje statusnih pitanja te antidiskriminacijske mjere. U okviru općih mjera za zaštitu romske nacionalne manjine, potpora romskom jeziku i kulturi ima posebno mjesto. Afirmaciji romskog jezika svakako su pridonijeli i romsko-hrvatski i hrvatsko-romski rječnik koji je tiskan uz potporu hrvatskih stručnjaka i Hrvatskog filološkog društva.
„Romski jezik se danas u Hrvatskoj može čitati u knjigama i novinama, čuje se na radiju i televiziji. Održavaju se ljetne škole, objavljuju se obrazovni materijali o romskom jeziku i književnosti, kulturi i povijesti. Prepoznavanju važnosti romskog jezika pridonose i potpore održavanju znanstvenih skupova te rastuće izučavanje romologije na Filozofskom fakultetu“, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković te upozorio kako i pored svih tih napora, određeni izazovi i dalje postoje jer su pripadnici romske nacionalne manjine i dalje među najdiskriminiranijim skupinama u hrvatskom društvu. Brojni pokazatelji na područjima obrazovanja, zapošljavanja, stanovanja i zdravlja ukazuju na i neprihvatljive razlike u položaju Roma i ostalih građana.
„Boljom koordinacijom, uključivanjem regionalne i lokalne razine, kao i transnacionalnom suradnjom možemo unaprijediti podršku romskoj zajednici. Sukladno načelima uključivanja Roma, i dalje očekujemo visok stupanj inicijative i suradnje romskih predstavnika. U tome će romska nacionalna manjina imati jasnu i snažnu potporu Vlade Republike Hrvatske“, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.
Izvor: vlada.gov.hr

baro bijav - velika svaba

Prevela sam jos jednu jako lepu pesmu na romski jezik, nadam se da ce vam se svideti.
U komentarima napisite koju sleddecu pesmu bi voleli da prevedem!
Jako se izvinjavam sto me dugo nije bilo!

Baro bijav ka kerav -veliku svadbu,ja cu napraviti(uraditi)
E romen, e romen me ka vikinav.-ljude,mnogo ljude ja cu pozvati

Ref:
Sare mangena suza ternja borja-svi traze lepu mladu snaju
Ola baripe frdena. - sa njom(snajom) merak da imaju

Aj, li, li, li, ... - aj li li ....(nema prevod)
Kelela, kelela mi suzi bori - igra igra moja lepa snaja
Aj li, li, li, ... - aj li li li......
Oj kelela daje nikas nadikela. - ona igra i nikoga ne vidi

Ref:
Aman, aman, ... - aman, aman(nema prevod)
Ola me mangava - ja nju volim (trazim)
Aman, aman, ... - aman aman
Lake zivinav. - za nju zivim

Baro bijav, baro bijav, ... - veliku svadbu,veliku svadbu
Meda ka kerav - i ja cu da napravim
Sa e romen, sa e romen, ... - sve ljude (rome)
Me ka vikinav. - ja cu da pozovem

Roma sinjam, roma sinjam, roma ka mera-romi smo i romi cemo umreti
Amare cave amen rano zenina. -nasu decu mi, rano ozenimo

Pozdrav svima imate li ideju o cemu sledcem da pisem?

NESTO O ROMSKOM JEZIKU

                                              

     Mi, Romi, narod bez države, svakodnevno se suočavamo sa borbom da steknemo osnovna prava: pristup pristojnom zaposlenju, stanovanju, zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju. Jedan od najjasnijih načina da se iznesu naši zahtevi je ojačavanje i korišćenje osobina koje nas karakterišu i razlikuju od većinske populacije. Nesumnjivo, jedan od najznačajnijih oznaka je naš jezik, rromanò. Zahvaljujući njemu, mi smo u mogućnosti da širimo našu kulturu, tradicije, realnost i istoriju širom sveta
   
    U ujedinjenoj Evropi i globalizovanom svetu, fer je postaviti pitanje: šta više doprinosi identitetu ljudi – nacionalnost ili jezik? Pogotovu za ljude koji ne dele državu-naciju i koji su, poput Roma, napustili svoju zemlju porekla, Indiju, pre 1000 godina, a sada žive na svim kontinentima u ogromnoj dijaspori – jezik je glavna zajednička kulturna karakteristika i zajedništvo. Jezik je njihova država!

Romski jezik stu­di­ra se na ne­ko­li­ko uni­ver­zi­te­ta: u Pa­ri­zu (INAL­CO), Pra­gu, Nji­tri (Slo­vač­ka), Tr­stu, Bu­ku­re­štu, Ve­li­kom Tr­no­vu i Bu­dim­pe­šti. Pr­ve dve rom­ske gim­na­zi­je otvo­re­ne su u Pe­ču­ju (Ma­đar­ska) i Pra­gu (Ko­lin). Kod nas Ro­mi ško­la još ne­ma­ju

Postoji i Srpsko-Romski recnik koji je napisao Bajram Haliti

Srpsko-Romski recnik mozete kupiti ovde!!!

Ovaj rad Bajrama Halitija, elaboriran uz krajnju strogost i profesionalizam, nesumnjivo je referentni rad za rromanò naučnike i za one koji žele da studiraju ili prodube svoje znanje o varijacijama rromanò koji se govori u Srbiji. Njegov glavni cilj je da obezbedi osnovu kako bi se razvili obrazovni planovi i uspostavile vodilje za obrazovne programe, nastavne knjige i druga obrazovna sredstva. Siguran sam da će širok dijapazon korisnika imati koristi od ovog dela

Romi danas sebi ne mogu da priušte pogoršanje kvaliteta jezika i njegovo nestajanje tokom vremena. Od izuzetne je važnosti da 15 miliona Roma, koji žive raštrkani širom planete, budu svesni značaja spašavanja i očuvanja svog jezika. Ovaj proces mora da se započne u najranijim fazama i to je razlog zašto obrazovanje romske dece mora da obuhvati mandatorne studije „na“ ovom jeziku, kao i „ovog“ jezika. Ovo formalno učenje treba da bude kombinovano i dopunjavano usmenim